U razgovoru se često sve što stoji na krovu i „hvata sunce” naziva solarima. No fotonaponski paneli i solarni kolektori dvije su potpuno različite tehnologije: jedni proizvode električnu energiju, a drugi toplinu. Razlika je važna jer odlučuje o tome koliko ćete uštedjeti i koliko će vas sustav koštati održavanja.
Fotonaponski paneli — struja za cijelu kuću
Fotonaponski (FN) panel pretvara sunčevu svjetlost izravno u istosmjernu struju. Inverter je zatim pretvara u izmjeničnu, istu kakvu dobivate iz mreže, pa njome napajate sve u kući: rasvjetu, kućanske aparate, klima uređaje, bojler, dizalicu topline ili punjač za auto.
Prednosti:
- svestranost — struju možete potrošiti na bilo što, a ono što trenutačno ne trošite odlazi u mrežu ili bateriju;
- gotovo bez održavanja — nema pumpi, tekućine ni dijelova koji se troše;
- duga jamstva — paneli najčešće imaju jamstvo od 25 ili 30 godina, inverter 10 godina;
- poticaji i 0 % PDV-a za ugradnju na stambene objekte.
Solarni kolektori — topla voda
Solarni kolektor zagrijava tekućinu koja kroz cijevi kruži do spremnika tople vode. Sustav ima pumpu, ekspanzijsku posudu, regulaciju i solarnu tekućinu koju treba povremeno mijenjati.
Kolektori su dobri u jednoj stvari: pripremi potrošne tople vode, osobito ljeti. No imaju i ograničenja:
- toplina se ne može „predati u mrežu” — kad je spremnik pun, višak energije se gubi;
- ljeti, kad je sunca najviše, sustav se lako pregrijava, a zimi daje malo;
- održavanje je zahtjevnije: tekućina, brtve, pumpa, zaštita od smrzavanja;
- pokrivaju samo toplu vodu, a ne ostatak potrošnje kuće.
Usporedba ukratko
| Fotonaponski paneli | Solarni kolektori | |
|---|---|---|
| Što proizvode | struju | toplinu (toplu vodu) |
| Za što služe | cijela kuća, auto, grijanje i hlađenje | topla voda, ponekad podrška grijanju |
| Višak energije | u mrežu ili bateriju | gubi se |
| Održavanje | minimalno | redovito (tekućina, pumpa) |
| Jamstvo | paneli 25 ili 30 godina | ovisi o proizvođaču |
Što danas ima više smisla?
Prije petnaestak godina, kad su paneli bili skupi, kolektori su bili najjeftiniji način da sunce iskoristite kod kuće. Danas je situacija drugačija: cijena panela značajno je pala, pa je za većinu kuća isplativije cijeli krov iskoristiti za fotonaponske panele, a toplu vodu grijati strujom koju elektrana proizvede.
To se radi na dva načina:
- Električni bojler s pametnim upravljanjem — bojler se uključuje onda kad elektrana ima višak, pa vodu grijete gotovo besplatno.
- Dizalica topline za potrošnu vodu ili grijanje — dizalica topline iz jednog kilovatsata struje proizvodi nekoliko kilovatsati topline, pa u kombinaciji sa solarnom elektranom daje vrlo niske troškove grijanja i hlađenja.
Takva kombinacija ima još jednu prednost: Fond u istom javnom pozivu sufinancira i solarnu elektranu i dizalicu topline, najčešće s 50 % prihvatljivih troškova.
Kada kolektori ipak imaju smisla
- ako na kući već imate ispravan sustav kolektora — nema razloga ukloniti ga, a elektrana može stajati na ostatku krova;
- kod objekata s vrlo velikom potrošnjom tople vode tijekom cijele godine (npr. neki ugostiteljski objekti), uz stručnu procjenu;
- ako je krov premali za elektranu koja bi imala smisla.
Zaključak
Za novu ugradnju na obiteljskoj kući u pravilu preporučujemo fotonaponske panele, a toplu vodu i grijanje rješavati bojlerom s pametnim upravljanjem ili dizalicom topline. Tako jedan sustav pokriva cijelu kuću, gotovo ne traži održavanje i ostvaruje poticaj.
Ne znate koliko bi vam panela trebalo? Kalkulator vam u nekoliko pitanja daje okvirnu snagu, cijenu i uštedu.
Iznosi u članku su okvirni i informativni. Točan izračun za vaš objekt dobivate u kalkulatoru ili u ponudi nakon pregleda.
