Velik dio Hrvatske živi u stanovima, a krovovi stambenih zgrada uglavnom su neiskorišteni. Propisi danas omogućuju da suvlasnici zajednički izgrade solarnu elektranu na krovu zgrade i proizvedenu struju podijele među stanovima. U ovom članku objašnjavamo kako to funkcionira i što je potrebno.
Model: skupina aktivnih kupaca
Zakon o tržištu električne energije uvodi pojam aktivnih kupaca koji djeluju zajednički. U višestambenoj zgradi to znači da se stanari koji to žele udružuju i zajedno koriste elektranu na zgradi:
- elektrana je spojena na mrežu preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta ili mjesta zgrade;
- proizvedena energija raspodjeljuje se među sudionicima prema dogovorenom ključu — primjerice jednako, prema uloženom iznosu ili prema površini stana;
- operator distribucijskog sustava (HEP ODS) iz mjernih podataka utvrđuje koliko je energije pripalo pojedinom stanu, a to se odražava na računu svakog sudionika.
Svaki stan i dalje ima svoje brojilo i svog opskrbljivača. Sudjelovanje je dobrovoljno — u projektu sudjeluju oni koji ulažu.
Suglasnost suvlasnika
Krov je zajednički dio zgrade, pa je za postavljanje elektrane potrebna suglasnost suvlasnika. Prema dostupnim tumačenjima, za takvu odluku dovoljna je suglasnost suvlasnika koji zajedno imaju više od polovice suvlasničkih dijelova (površine) zgrade. Odluka se donosi na način propisan za upravljanje zgradom, najčešće uz pomoć upravitelja.
Dobro je unaprijed dogovoriti i:
- tko sudjeluje u ulaganju i u kojem omjeru,
- ključ raspodjele energije,
- tko održava elektranu i kako se dijele troškovi održavanja,
- što se događa kad netko proda stan.
Takav dogovor zapisuje se u sporazum sudionika.
Koliko velika može biti elektrana?
Snaga elektrane ograničena je priključnom snagom. Kod skupine aktivnih kupaca najveća snaga u pravilu odgovara zbroju priključnih snaga obračunskih mjernih mjesta sudionika. Uz to, elektrana mora stati na krov — a na zgradama s mnogo stanova krov često pokriva tek dio ukupne potrošnje.
Zato je na zgradama važno elektranu dimenzionirati prema stvarnoj potrošnji sudionika, osobito danju. Zajednička potrošnja zgrade (rasvjeta stubišta, dizalo, pumpe) također troši dio energije.
Koraci od ideje do pogona
- Procjena krova — površina, orijentacija, sjena susjednih zgrada, nosivost i stanje hidroizolacije.
- Okupljanje sudionika — tko želi sudjelovati i s kojom potrošnjom.
- Odluka suvlasnika — suglasnost suvlasnika s više od polovice površine zgrade.
- Projekt — glavni projekt elektrane i, prema potrebi, statička provjera krova.
- Postupak kod HEP ODS-a — zahtjev, elektroenergetska suglasnost i ugovori.
- Sporazum o raspodjeli energije među sudionicima.
- Ugradnja i puštanje u pogon — montaža, ispitivanja, ugradnja brojila i trajni pogon.
Ravni krovovi zgrada
Mnoge zgrade imaju ravni krov. Na njemu se paneli postavljaju na nosive konstrukcije s balastom, bez bušenja hidroizolacije, ili na konstrukcije pričvršćene uz zaštitu hidroizolacije. Raspored istok–zapad često omogućuje više panela na istoj površini i ravnomjerniju proizvodnju tijekom dana.
Ako se planira obnova krova ili hidroizolacije, najbolje je elektranu ugraditi odmah nakon obnove — tako se izbjegava kasnije skidanje panela.
Isplati li se?
Za stanare je struja iz zajedničke elektrane jeftinija od struje iz mreže, a ulaganje po stanu je razmjerno malo. Isplativost ovisi o broju sudionika, potrošnji, krovu i ključu raspodjele. Zgrade mogu koristiti i sredstva iz programa energetske obnove kada su raspisani.
Kako vam pomažemo
Za zgrade pripremamo procjenu krova i okvirnu isplativost, projekt, dokumentaciju za postupak kod HEP ODS-a te pomažemo upravitelju i suvlasnicima s podacima potrebnima za odluku i sporazum o raspodjeli. Javite nam se s adresom zgrade — ili prvo krov zgrade označite na satelitskoj snimci u kalkulatoru.
Ovaj članak daje opći pregled. Detalje odluke suvlasnika i sporazuma preporučujemo dogovoriti s upraviteljem zgrade.
Iznosi u članku su okvirni i informativni. Točan izračun za vaš objekt dobivate u kalkulatoru ili u ponudi nakon pregleda.